Maškarata od ferala, maškarata od Šipuna ili pak jednostavno dominali – sve su to nazivi za jedinstvenu cavtajsku maškaranu zabavu koja ima svoju posebnu priču. Ta nas priča, prema kazivanju etnologa Ivice Kipre, vraća u tridesete godine prošloga stoljeća kada je krenula tradicija maškaravanja u dominale, no šezdesete, sedamdesete i osamdesete godine ispisuju posebno razdoblje te zabave pod maskama.
Vrijeme se dobro znalo, kad padne mrak oko 18 sati, uvijek četvrtkom i to se, kažu stariji, gledalo da se poklopi s Pretilim četvrtkom, dakle, uoči samog početka korizmenog vremena. Mjesto održavanja zabave već samo po sebi postaje zaplet ove jednostavne karnevalske priče. Kretalo se ispred Doma kulture u Cavtatu, a onda preko rive uz Mali sastav Limene glazbe Cavtat u kojem je sviralo 12 glazbenika obučenih u narančasto-crne kombinezone, s cilindrima na glavama. Putem se znalo ulaziti po kućama i iz njih „izvlačiti“ nove sudionike povorke, pa se preko Prijekoga dolazilo do same špilje Šipun, gdje bi se skupio veliki broj dominala s feralićima u ruci. Ferali su bili obavezan dodatak maski, a svi bi shvatili i zašto kad bi se počeli spuštati uskom uličicom prema špilji Šipun.
Mističnost ovoj zabavi pod nesvakidašnjim maskama dao bi ulazak u špilju koja se nalazi u samom mjestu, u srcu poluotoka Rat. Uskim ulazom silazi se u samu špilju, a u središnjoj dvorani špilje, u kojoj je prema legendi živio zmaj Boas, počinje ples koji se ispreplitao s poštovanjem prema zmaju od kojeg su strepili preci rasplesanih Cavtajki i Cavtaćana. Kako ne misliti stalno na strašnog zmaja kad čak i detalj na kapuljači dominala kao karnevalskog kostima mnoge podsjeća na zmajevu krijestu ili krunu? Unatoč svemu, u Šipunu se lijepo uživalo u spravljenim tradicionalnim šporkim makarulima i čaši crnoga vina. Cijeli karnevalski ritual u špilji kao da je na trenutke oživio vrijeme kada je u Šipunu živio strašni zmaj kojega je ubio sveti Ilar i spalio na mjestu današnje crkve podignute u njegovu čast u Mlinima u Župi dubrovačkoj. Na zidu crkve u Mlinima i danas stoji slika koja prikazuje svetoga Ilara u borbi protiv opakog cavtajskog zmaja, a za lijepoga vremena još se u cavtajsko-župskoj vali vidi trag kojim je Ilar odvukao opasnoga zmaja. Legenda je to koju prvi, još u 4. stoljeću, spominje sveti Jeronim Stridonski.
Pokladni kostim koji su Cavtajke i Cavtaćani oblačili tijekom ove zabave postoji i u Dubrovniku, ali na dubrovačkim dominalima kapuljača je šira. Na zabavi u grčkom Pathriasu na zabavi Bourboulia, doznajemo, žene su odjevene u dominale, a muškarci u odijela. I Cavtajke su navodno upravo ovim kostimom, koji prekriva cijelo tijelo i lice, dobile priliku biti sudionicama zabava pod maskama. Pretpostavlja se da kostim i u Grčku i u Cavtat stiže iz Francuske i Italije te da nastaje po uzoru na odore kapucina. Dominali omogućavaju potpuno skrivanje identiteta i stoga su stariji uvijek imali isključivo crne dominale. Tek se prema šarenim trakama na kapuljači mogao otkriti identitet dominala, no i tome su pojedinci stali u kraj pričvrstivši drugu traku na domino u par navrata tijekom zabave, čime bi zavarali ostale. Samo se u Cavtatu kroz kostim dominala može iščitati poveznica dobra i zla. S jedne strane dominali utjelovljuju dobrog pustinjaka, monaha, a s druge strane elemente zmaja i njegovih ljuski na kapuljačama cavtajskih dominala.
Kostim koji ne otkriva identitet dozvoljava da se pod tom maskom ljudi najviše opuste, pa su se nerijetko najveći škerci činili upravo u dominalima. Zadirkivalo se svakoga, nitko nije ostajao pošteđen, no unatoč tome dominali bi uvijek bili rado primani u sve domove Cavtaćana koji su ih često i častili.
Cavtajkama i Cavtaćanima dominal ili domino obavezan je kostim među njihovim karnevalskim kostimima, a nerijetko mnogi uz dominale čuvaju i brojne ručno šivane jedinstvene kostime jer je Cavtat u svim svojim karnevalskim zabavama akcent stavljao upravo na kvalitetu kostima i njihovu originalnost. Dominale čuvaju i nove generacije, a u rodnoj kući Vlaha Bukovca u vrijeme prije karnevala okupljaju se Cavtajke i uče šivati dominale pod budnim okom vještih krojačica i šnajderica. Pod njihovim spretnim prstima nastaju novi dominali, a budućnost ove tradicijske i jedinstvene maske Cavtata svakako leži i u rukama etnologa Ivice Kipre koji je inicirao ideju da se ova pučka tradicija kao nematerijalno kulturno dobro prijavi za zaštitu UNESCO-a. To bi bila još jedna kruna na priču o dominalima, Cavtatu i strašnom zmaju.
Napisao: Ivica Puljić