Konavle su prostor koji, zahvaljujući svom geografskom položaju, omogućuje izrazito pogodne uvjete za naseljavanje. Plodna dolina, bogatstvo pitke vode i blaga klima, uz prometnu dostupnost kopnom i morem, pridonijeli su kontinuiranom naseljavanju još od prapovijesti.
U razdoblju prapovijesti, kada još uvijek nisu formirane granice i veća udruženja, barem na ovim našim područjima, manje dijelove zemlje bilo je lako braniti pozicionirajući se uz obližnje prirodne glavice. U antici, kada Mediteranom vladaju Rimljani, a Konavle nisu iznimka, u današnjem se Cavtatu formira kolonija Epidaur. U burnijim vremenima kasne antike sigurnost se ponovno traži u utvrđenim uzvišenjima, a u srednjem vijeku razvija se etnikum kojem svjedočimo i danas.
Svi navedeni tragovi prošlosti na području Konavala danas se mogu podrobnije istražiti u Arheološkom muzeju u Pridvorju. U muzeju se tako nalaze kremene alatke koje su koristili prvi stanovnici Konavala, oružje i keramika Ilira koji su stolovali u utvrdi Sokol, pa i novac ilirskog vladara Baleja o kojemu ne postoji niti jedan pisani dokument. Budući da ga nijedan od dosad poznatih antičkih povjesničara nije spominjao, svi zaključci o njegovom životu i vladavini izvučeni su iz njegova novca, a sama činjenica da je Balej mogao kovati veće količine novca ukazuje na veliko bogatstvo i moć kojom je raspolagao.
Ipak, jedan od najvažnijih nalaza izloženih u Arheološkom muzeju ulomak je glagoljskog natpisa. Tvorac Konavoskog glagoljskog natpisa iskoristio je ulomak rimskog mramornog natpisa na kojemu su vidljiva latinska kapitalna slova VL i naknadno urezani tzv. štakasti križ te je na poleđini tog ulomka krajem 11. / početkom 12. st. ispisao glagoljski natpis. Što točno piše na natpisu ne možemo znati jer je od njega ostao samo ulomak, ali jedna od teorija tvrdi da se radi o natpisu laika koji se hvali svojom sposobnošću urezivanja slova bez predloška nagoviještajući nam svoje poznavanje glagoljice: Ja klesah to naslijepo.
Muzej je otvoren za javnost 2017. godine u zapadnom krilu franjevačkog samostana sv. Vlaha u Pridvorju. Sam samostan ima priču za sebe i simbolično značenje pozicioniranja muzeja. Naime, izgrađen je sredinom 15. st., nakon što je Dubrovačka Republika kupila područje Konavala. Od toga trenutka pa sve do Domovinskog rata, uz Knežev dvor, franjevački samostan sv. Vlaha postaje najvažnije društveno središte Konavala.
Franjevački samostan sv. Vlaha tipičan je primjer samostana s centralnim klaustrom zatvorenim stambeno-gospodarskim dijelom i crkvom. U crkvi se nalaze brojne umjetnine poput oltarne pale koju je naslikao Celestin Medović ili čudotvornog gotičkog raspela s Dakse, a u klaustru se nalazi najveći broj starih nadgrobnih natpisa iz Konavala, nastalih u razdoblju od 1525. do 1801. godine.
Od 2020. godine u sjevernom dijelu klaustra nalazi se i BLUEMED centar. Riječ je o centru za promicanje održivog ronilačkog turizma, ali i svijesti o našem podmorju. Naime, u podmorju ispred Cavtata još uvijek se mogu posjetiti dva antička brodoloma. Nalaze se na 25 metara dubine, stoga se samo vrsni ronioci mogu uputiti u taj pothvat. No, ovaj je problem premostio BLUEMED centar u kojem se nalaze VR naočale kojima se može zaroniti u podmorje i prošlost Cavtata. Osim toga, posjetitelji mogu zaroniti i u podmorje Grčke i Italije na još sveukupno šest lokaliteta. Završno, osim arheološke priče, u centru se nalazi i dio o flori i fauni navedenih podvodnih lokaliteta, a zadnja prostorija predstavlja zvučno-vizualnu instalaciju podmorja s amforama tipa Lamboglia 2.
Interpretacija suvremenih Konavala nemoguća je bez spoznaja o cjelovitom povijesnom razvoju i društvenim odnosima na izrazito aktivnom području. Stoga je cilj ovog mladog muzeja istražiti i zaštititi spomeničku baštinu, prezentirati je lokalnoj zajednici i posjetiteljima te time dodatno obogatiti interpretacijski prostor Konavala.
Napisala: Jelena Beželj