Mjesto spomena na legendu o strašnom zmaju Boazu
Špilja Šipun smjestila se na sjevernoj strani cavtatskog poluotoka Rata, duljinom od 120 metara i na 32 metra dubine. Iako površinom nevelika, kod znatiželjnika i znanstvenika izaziva veliki interes, privlačna zbog prastarih legendi koje se uz nju spominju, zbog zadivljujućih siga i bistrog jezerca te bogate bioraznolikosti.
Opis špilje Šipun nalazimo već u 16. stoljeću u pismu jednog dubrovačkog vlastelina upućenog znamenitom bolonjskom prirodoslovcu i publicistu, gdje se spominje kao znamenita i slavna zbog legende koja se veže uz nju još od 4. stoljeća. Legendarna pobjeda sv. Ilara nad zastrašujućim glomaznim šipunskim zmajem Boazom koji je proždirao i ljude i stoku, nadahnula je brojne strane i domaće pisce da je „stave na papir“ i zabilježe za povijest.
Legenda kaže da je sveti Ilar došao na vrata špilje gdje je rukom napravio znak križa i zapovjedio zmaju da izađe, što je strašni Boaz i napravio. Slijedio ga je suhim putom kroz more do mjesta Mlini, gdje je zmaj spaljen na lomači, a ljudi oslobođeni straha u kojemu su živjeli zbog njegovih zlodjela. Svecu je u Mlinima podignuta kapelica koju su stanovnici tadašnjeg Epidaura posjećivali svake godine u znak zahvale što ih je oslobodio čudovišta.
Ovom se legendom naglašava i značaj prodora kršćanstva u ovaj kraj, te se sv. Ilar spominje i kao onaj koji zadaje posljednji udarac poganstvu u ovim krajevima. Sasvim je izgledno da je ova kršćanska legenda snažno odjeknula upravo zato što su se ovdje prožimali zmijski kultovi jugoistočnog Ilirka, Asklepijev kult, pokrajinski carski kultovi, kult Mitre i drugi.
Vlaho Bukovac, veliki cavtatski slikar svjetske slave, u svojoj autobiografiji piše o sjećanju kako je u špilji Šipun proveo brojne noći uz oca koji je tamo uzgajao svoje“svilene bube“, prestravljen pričama o strašnom zmaju koji je tu nekada obitavao. U ne tako dalekoj prošlosti u špilju Šipun ulazili su cavtatski dominali i muzikanti jesti, piti i veseliti se tijekom maškaranih zabava po kojima je ovaj kraj i te kako poznat.
Špilja Šipun je doista – što turističko-amaterski, što znanstveno-biospeleološki – ozbiljno istraživana već duže od stoljeća, a 1963. godine je i zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode. Moderna znanost potvrdila ju je kao iznimno važno stanište špiljske faune, s kopnenim i anhijalinim vodenim staništima.
Utvrđeno je oko 70 organizama, od kojih su mnogi ugrožena vrste te su kao takvi uvršteni u Crvenu knjigu špiljske faune Hrvatske, a očekuje se da će se daljnjim istraživanjem otkriti još pokoja zanimljivost. Zbog djelomično uništene infrastrukture tijekom Domovinskog rata privremeno je onemogućen prihvat posjetitelja, ali bi se to uskoro moglo promijeniti jer se špilja uređuje te bi mogla postati jedna od cavtatskih atrakcija za sve ljubitelje legendi i speleoloških posebnosti i života koje krije utroba zemlje.
Napisao: Vinko Rožić